U svetu danas ima skoro 500 miliona žena starih između 40 i 59 godina, koje su na prelazu između redovnih menstrualnih ciklusa i čitave jedne godine bez menstruacije (kako se tehnički definiše menopauza). Iako je smatra da je reč o najobrazovanijoj generaciji žena u ljudskoj istoriji, menopauza je za mnoge od njih prava misterija.
One malo znaju o tome kako promene u lučenju hormona utiču na mozak, kosti, srce i podložnost raznim bolestima i šta treba da preduzmu. Istraživanja, međutim, pokazuju da one dame koje znaju šta ih čeka mnogo uspešnije uspevaju da prebrode takozvanu krizu zrelih godina.
U menopauzu ste ušli tek onda kad punih godinu dana nemate menstruaciju. Smatra se savršeno normalnim ako se to desi između vaše 40. i 58. godine, iako je u industrijskom svetu prosek 51,4 godina. Kada će se to tačno dogoditi, zavisi od genetike i načina života.
Šta se zapravo dešava u organizmu za vreme valunga?
Vrelina se širi od torzoa naviše i zahvata čitavo lice, praćena je ubrzanim pulsom i osećajem uznemirenosti. To se dešava nekoliko puta na dan, ali može i na svaki sat. Pravila nema.Žena se oseća kao da izgara, ali se njena unutrašnja temperatura ne menja. Zapravo, zagreva se površina kože, pa se temperatura nekad povisi i za čitavih sedam stepeni, iako taj porast najčešće varira od jednog do četiri stepena Celzijusa. Temperatura se uglavnom snizi za nekoliko minuta, iako kod nekih žena valunzi traju i po pola sata. Ipak, prosečno vreme trajanja je od 30 sekundi do pet minuta.
Niko tačno ne zna šta se dešava s telom za vreme valunga, ali je promena hemijskog sastava u mozgu izgleda glavni krivac. U toku su nova istraživanja koja nam bude nadu da ćemo uskoro shvatiti ne samo šta uzrokuje valunge nego i kako da ih sprečimo.
Ako vas valunzi muče na radnom mestu, evo šta treba uvek da imate pri ruci:
– Paketić vlažnih maramica da biste mogle da se osvežite u toaletu;
– Čist brushalter i majicu da se presvučete ako ste se više puta preznojile;
– Bočicu toaletne vode ili parfema da se osećate prijatnije kad se presvučete;
– Plastičnu kesu u kojoj ćete vlažnu odeću vratiti kući
Zašto oči postaju tako suve i osetljive?
Suvo oko možda je jedna od prvih promena koju ćete primetiti u menopauzi. Osećate kao da imate pesak u očima zbog toga što ne proizvodite dovoljno suza ili te suze prebrzo isparavaju? Ponekad je to izazvano starenjem, poremećajem u funkcionisanju suznih žlezda ili bolešću.Suve oči se dovode u vezu s reumatoidnim artritisom, dijabetesom, lupusom, Sjergenovim sindromom, Parkinsonovom bolešću i oboljenjem štitne žlezde. Međutim, istraživanja su pokazala da su suve oči često prouzrokovane kolebanjem u lučenju hormona, pre svega androgena, koji utiče na stvaranje suza.
Da biste bile sigurne u uzrok, počnite da zapisujete u kojim prilikama vam se suše oči. Mnoge žene su zaključile da problem mogu da reše promenama u životnoj sredini i navikama.
Na primer, biće vam mnogo lakše ako smanjite izlaganje zagađivačima (duvanskom dimu, smogu…), ako ne boravite previše u klimatizovanim prostorijama ili kolima i ako se čuvate fena. Pomaže i unošenje više tečnosti (ali uz smanjenje kofeina), korišćenje ovlaživača prostorija ili prelazak na naočare ako ste nosili sočiva. Na tanjiru takođe treba da imate više namirnica s omega-3 masnim kiselinama: masnu ribu, orahe i laneno seme.
Možemo li da zaštitimo kosti?
Posle menopauze žene su mnogo podložnije osteoporozi, tj. istanjivanju kostiju, zbog čega su one podložnije lomljenju. Estrogen je pokazatelj gubitka koštane mase: kako njegov nivo opada, tako se koštana masa smanjuje, ponekad i za 20 odsto u godinama oko menopauze. Iako ne postoje garancije da ćete zahvaljujući promenama u načinu života biti pošteđene osteoporoze, time ipak možete znatno pobošljati šanse da ćete sačuvati zdrave kosti.Nevolja je u tome što zbog genetskih predispozicija neki ljudi vode uzaludnu bitku protiv te boljke, iako čine sve što lekari preporučuju. Drugi opet, pošto su rođeni s većim kostima i pošto su nasledili sporiji tempo gubitka koštane mase, prolaze mnogo bolje iako ne rade baš sve što stručnjaci preporučuju. Međutim, niko tačno ne zna u koju od te dve kategorije spada. Čak i ako uradite test mineralne gustine kostiju (densimetrije), još mnogo toga nećete znati o kvalitetu svojih kostiju.
Zdravijim načinom života nemate šta da izgubite, a možete mnogo da dobijete. Pozitivnim promenama povećaćete i gustinu kostiju i opšte zdravstveno stanje. To pre svega podrazumeva da dnevno unosite od 1.200 do 1.500 mg kalcijuma i 400 internacionalnih jedinica (IU) vitamina D, jer su te količine neophodne svim ženama vaše dobi.
Povećajte konzumiranje povrća i voća, integralnih žitarica, mlečnih proizvoda s niskim procentom masti, soje, sardina, lososa i badema. I, naravno, morate da se bavite fizičkom aktivnošću, pre svega svakodnevnom šetnjom i hodanjem.
izvor