ANATOMSKI ulošci ili obuća, sport, korektivne vežbe, pa čak i šetnja po travi, pesku ili šljunku bez obuće u znatnoj meri olakšavaju probleme osobama sa tzv. spuštenim stopalima, posebno deci.
Stopalo je jedan od najsloženijih delova našeg tela, koji nam omogućava veoma važne funkcije, kao što su stajanje i hod. Sastoji se od 26 kostiju i velikog broja zglobova, tetiva i ligamenata. Funkcionalnost stopalo ostvaruje zahvaljujući svojim svodovima. Postoje tri osnovna svoda stopala, dva uzdužna i jedan poprečni. Stopala sa spuštenim svodom, takozvani ravni tabani, česta su pojava u današnjoj populaciji.
- Savremeni način života, prekomerna telesna težina, nošenje neadekvatne obuće, a naročito profesionalna opterećenja deluju štetno na naša stopala i pogoduju nastanku deformiteta.
- Važno je paziti na stopala od detinjstva kako bi se izbegle komplikacije u starijoj životnoj dobi. Osobe sa ravnim stopalima i spuštenim svodovima često imaju bolove u nogama, otežano hodanje i stajanje, a nekada i bolove u krstima.
TRAJAN DEFORMITET POSTOJE dva osnovna tipa ravnog stopala: fleksibilno i rigidno. Kod fleksibilnog ravnog stopala (koji je i najčešći oblik), kad se isključi opterećenje, ili pri stajanju na prstima, nožni svod se pojavljuje, dok kad dete stoji svod se spušta. Fleksibilno ravno stopalo je retko uzrok tegoba. Za razliku od njega, kod rigidnog ravnog stopala, deformitet je trajan i ne gubi se isključenjem opterećenja.
Poznato je da u prvim godinama života deteta stopalo izgleda ravno iako već ima razvijen svod, koji je prekriven naslagama masnog tkiva. Zbog nedovoljno razvijenih refleksa držanja, dete stoji i hoda na širokoj osnovi. Kako se u daljem toku razvoja ravnoteža poboljšava, snaga mišića potkolenica i stopala jača, hod postaje normalniji, a masno tkivo se povlači i uzdužni svod stopala postaje sve vidljiviji do treće godine deteta.Na pojavu ravnog stopala utiče, pre svega, nasledni faktor, ali i debljina, fizička neaktivnost, hipotonija mišića i niz drugih uzroka.
Kako uočiti ravne tabane? Da li imamo ravna stopala, ili spuštene svodove može se videti ako se mokrim stopalima stane na ravnu površinu i ostavi trag. Ukoliko ima odstupanja u odnosu na normalan otisak, potrebno je javiti se lekaru (fizijatru, ortopedu) na pregled.
- Pri postavljanju dijagnoze lekar će obaviti klinički pregled stopala, uraditi analizu hoda i obuće .Za dijagnozu su veoma važne i pomoćne metode: podoskop, plantogram i baropodometrija.
Pored adekvatne obuće (odgovarajuće veličine i primerene aktivnostima), ukoliko lekar proceni, potrebno je nositi anatomske uloške ili obuću. Anatomski ili ortopedski ulošci se kod dece primenjuju u korektivne svrhe, dok je kod odraslih njihova uloga pasivna i služe za rasterećenje i potporu.
U tom slučaju, preporučuju se individualno izrađeni ulošci za stopala, koji se s vremena na vreme moraju zameniti novim. Ako se ne radi o deformitetima koji zahtevaju ortopedski tretman, fizijatar će preporučiti bavljenje sportom i korektivne vežbe, koje treba izvoditi svakog dana. Potrebno je i da dete, kad je moguće, hoda po neravnim podlogama (travi, pesku, šljunku...) bez obuće.
izvor
