уторак, 26. април 2011.

Glavobolja - zašto se javlja?

Nema čoveka na svetu koga bar jednom u životu nije zabolela glava. Na sreću većina glavobolja nisu znak ozbiljne bolesti. Međutim, ipak ne treba je olako shvatiti, jer može biti znak nekog većeg problema.
Kod glavobolje treba obratiti pažnju na trajanje bola, lokalizaciju, tok, okolnosti koje je izazivaju, ublažavaju ili pogoršavaju. Za postavljanje dijagnoze važan je karakter bola : tup, duboko lociran ili probadajući. Uz bol je nekada prisutana zategnutost vrata i ramena. Kada odete kod lekara objasnite sve tegobe, učestalost bola, lokalizaciju i karakter bola.
Uzroci glavobolja
Sters i loše navike: Stres, zabrinutost i nedostatak sna može da je aktivira glavobolju. Promena klimatskih uslova i atmosverskog pritiska su nekada uzrok bola, nizak krvni pritisak, kao i predmenstrualni sindrom (PMS), prekomerno pušenje, konzumiranje alkohola, preterivanje u pojedinoj hrani i glad su takođe uzroci. Nekada je posledica dugotrajnog izlaganja suncu. Može da bude prateći simptom poremećaja vida, pogotovu ako se izbegava nošenje naočara.
Zapaljenja: Zapaljenja kao što su zapaljenje zuba, desni, nerava, uva, grla i sinusa mogu biti uzrok jačih glavobolja. Takođe smanjenje prolaznosti nosa mogu biti praćene bolom u glavi, kao i povišena telesna temperatura kod različitih infektivnih i neinfektivnih bolesti.
Ozbiljna oboljenja: Smetnje citkulacije krvi u moždanim krvnim sudovima mogu da budu uzrok glavobolja. Uz ove poremećaje često postoje i degenerativni procesi na vratnom delu kičme. Kod moždanog udara i pucanja aneurizme, javlja se snažna, nagla glavobolja. Hipertenzija (visok krvni pritisak) je bolest koja može biti praćena bolom, vrtoglavicom i «mutnim « pogledom. Nagla, žestoka glavobolja praćena povraćanjem, preosetljivošću na svetost i ukrućenim vratom je obično znak meningitisa (zapaljenje moždanica). Iznenadna glavobolja sa neurološkim ispadima, smetnjama u vidu i govoru uz trnce u rukama i nogama ili slabost u njima, mogu biti prvi znak zapaljenja mozga. Tumori mozga i dobroćudni i zloćudni mogu izazvati glavobolju. Bol je pulsirajući ili »žareći», postepeno se pojačava, a obično je najizraženiji rano ulutru. Pojačava se pri fizičkom naporu, kašljanju i kijanju. Kod tumora mozga uz glavobolju javlja se i povraćanje.
Migrena je poseban oblik glavobolje. Bol je umeren ili jak, pulsirajući, javlja se u jednoj polovini glavobolje iza očiju ili u predelu čela. Kod nekih ljudi uvek boli ista strana glave. Simptomi koji prate bol su mučnina, povraćanje, preosetljivost na zvuke i svetlo, razdražljivost i suženje vidnog polja. Glavobolje kod migrene traju više sati, a posle toga je čovek satima umoran i neraspoložen.
Lečenje glavobolje
Samostalno lečenje nije preporučljivo, jer se na taj način ne leči pravi uzrok bolesti, a lekovi protiv bolova vremenom prestaju da deluju. Obavezno se obratite lekaru ako Vam bol ometa uobičajene aktivnosti, ako ne prestaje posle lekova protiv bolova, ako glavobolja dugo traje ili ima drugačiji karakter u odnodsu na onu koju obično imate. Neke glavobolje leči lekar opčte prakse, a nekada su potrebni pregledi neurologa, očnog lekara, kardiologa, endokrinologa i otorinolaringologa. Nekada treba uraditi niz pregleda, kao na primer dopler krvnih sudova vrata, ako se sumnja na suženje krvnih sudova, rendgenski snimak vratog dela kičme, EKG, očno dno...Lečenje je različito i zavisi od uzroka glavobolje.