Sinusi su šupljine u gornjoj vilici (maksilarni sinusi), čeonoj kosti (frontalni) iznad korena nosa, zatim male šupljine izmedu čeonih sinusa i ociju i u sredini lobanjskog dna. Šupljine su obložene sluzokožom čija je uloga grejanje udahnutog vazduha. Sekret iz sinusa se prazni preko otvora u nosu. Ako je pražnjenje onemogućeno zbog alergije, prehlade, zapušenja otvora polipom dolazi do zapaljenja sinusa.
Zašto nastaje?
Akutno zapaljenje sinusa se najčešće nadoveže na prehladu. Pri kijanju, sekret iz nosa dospeva u sinuse. Ako tamo zaostane zbog začepljenja otvora sinusa dolazi do razmnožavanja bakterija.
Tegobe kod zapaljenih sinusa
Kod hroničnog sinuzitisa nos je gotovo stalno zapušen. Zelenkastožuti sekret se sliva duž zadnjeg zida ždrela i bolesnik ga povremeno pljuje. Nešto malo gustog sekreta može da izduva na nos. Ako je sinuzitis posledica alergije, bolesnik ima ponekad napade kijanja i curenje bistrog sekreta iz nosa. Sekret koji se sluva u ždrelo draži sluzokožu i izaziva ponekad bol u grlu, kašljucanje, pa čak i uporan dugotrajan suv kašalj. Povremeno se javlja glavobolja. Ako se zapaljenje ne leči adekvatno dolazi do skoro potpunog gubitka čula mirisa.
Dijagnoza i lečenje
Kod akutnog sinusitisa ordiniraju se antibiotici (amoksicilin s klavulanskom kiselinom i sulphamethoxazole s trimethoprimom, ređe cefalosporini i tetraciklini) i dekongestivne kapi, koje smanjuju otok sluzokože i olakšavaju disanje. Kapi se koriste maksimalno pet dana. Duža primena može da pojača zapušenost nosa. Po potrebi koriste se lekovi protiv bolova i vrši se aspiracija sekreta iz nosa.
Kod hroničnog sinusitisa koriste se kapi ili sprej sa kortikosteroidom. Ako je prisutna alergija koriste se antihistaminici i inhalacioni kortikosteroidi. Hirurško lečenje se koristi ako drugo lečenje nije imalo uspeha ili je došlo do komplikacija.
Akutno zapaljenje sinusa nije teška bolest i obično se lako leči. Hronični sinuzitis može znatno da umanji kvalitet života. Neadekvatno lečen može da dovede do širenja zapaljenja na očnu duplju, okolne kosti, pa čak i centralni nervni sistem.
Bolest se sprečava uklanjanjem iritanasa iz životne i radne sredine, boravkom u osunčanim i provetrenim prostorijama, izbegavanjem pušenja i boravka u zadimljenim prostorijama. Preventivu čini i ishrana bogata vitaminima, vakcinacija protiv gripa, lečenje obolelih zuba i krajnika i ispiranje fiziološkim rastvorom.
Autor: Dr Gordana Grujić