Kod trudnica CMV može da dovede do kongenitalnih anomalija ploda. U prva tri meseca trudnoće je najveći rizik da dođe do oštećenja ploda. U koliko tada do]e do infekcije savetuje se prekid trudnoće. Ako kasnije dođe do infekcije kod više od polovine trudnica virus ne prolazi placentalnu barijeru. Ako do toga dođe i plod oboli samo kod 5% se razvija kongenitalni CMV-sindrom. Bebe koje imaju kongenitalni CMV sindrom mogu da imaju ove simptome: uvećanje slezine i jetre, smanjenje broja trombocita, povećanje bilirubina što se manifestuje žuticom, hemolitičku anemiju, malu glavu, oštećenje na očima, zapaljenje mozga. Ovi simptomi nisu uvek jako izraženi.
Ako je majka zaražena CMV-om pre trudnoće beba može da se zaraziti tokom prolaska kroz porođajni kanal. Tada nema kongenitalni CMV sindrom, već su tegobe slične bolesti odraslih.
Bolest kod odraslih i dece ne daje karakteristične simptome. Obično imaju povišenu telesnu temperaturu i uvećane limfne žlezde. U težim slučajevima razvija se hepatitis sa žuticom ili dolazi do zapaljenja srčanog mišića. U najvećem broju slučajeva opšte stanje je dobro i bolest je laka. Dijagnoza se postavlja serološkim ispitivanjem, DNK probom ili izolacijom virusa. U lečenju se koriste lekovi protiv temperature, čajevi i odmor. Oboleli kratko vreme izlučuje virus pljuvačkom, a duže putem urina i genitalnog iscedka.
Citomegalovirusna infekcija je ozbiljna kod osoba koje imaju oslabljen imunitet, što je posebno izraženo kod AIDS - a. Kod njih je temperatura dugotrajna, imaju zapaljenje pluća, hepatitis, poremećaj u leukocitnoj i trombocitnoj lozi. Infekcija se završava smrću.
U lečenju CMV infekcije najvažnija je ishrana, odmor i izbegavanje stresa. U ishrani se koristi posno meso, riba, mleko, jogurt, bareno povrće, voće, sokovi i kompoti. Daju se vitamini, posebno B - kompleks.
Autor: Dr Gordana Grujić